Napadi ukrajinskih dronova duboko na teritoriju Rusije izazvali su nestašice goriva, opteretili ekonomiju, uneli nemir među obične građane i zadali ozbiljne glavobolje ruskom predsedniku Vladimiru Putinu. Uz to, ukrajinske snage su praktično odsekle okupirani Krim od ostatka Rusije i nastavljaju da napadaju brodove u Crnom i Azovskom moru. Međutim, i Rusija je u poslednje vreme ostvarila određene uspehe.

Nova, znatno brutalnija kampanja napada na ukrajinske luke na Crnom moru ogolila je surovu istinu :

Poljoprivreda čini čak 60% ukupnog robnog izvoza Ukrajine, pa ovi ruski napadi stižu u najgorem mogućem trenutku - baš kada se poljoprivrednici spremaju za žetvu.

Ako ova blokada potraje, Rusija bi mogla da preseče ključni izvor deviznih prihoda Ukrajine i ojača svoju pregovaračku poziciju u svetu tako što će naneti udarac velikim uvoznicima žita u Africi i Aziji, piše "Tajm".

Kijev, s druge strane, pokušava da umanji razmere štete. Nakon dvonedeljnih žestokih udara ruskih dronova i raketa na Odesu i druge primorske gradove, ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki tvrdio je u julu da su luke i dalje otvorene i operativne. Međutim, oko 90% brodovlasnika obustavilo je dolaske jer su - baš kao i u Ormuskom moreuzu blizu Irana - troškovi osiguranja skočili u nebesa zbog konstantne opasnosti od novih napada.

Ovo nije prvi put da je pomorski saobraćaj na Crnom moru prekinut od početka ruske invazije. Talasi ruskih napada na luke krajem 2025. i početkom 2026. godine nisu zadugo usporili rad. Ali ovi poslednji udari su i širi i žestoki, u velikoj meri zato što su nedavni uspesi Ukrajine, naročito unutar same Rusije, isprovocirali Putina da pokuša da povrati inicijativu na frontu. Za sada, i Ukrajina i Rusija ostaju posvećene agresivnim vojnim strategijama.

Neposredni problem Ukrajine jeste to što se oslanja na ograničene zalihe američkih PVO sistema "patriot" - jedinu pouzdanu odbranu od ruskih raketa - kako bi zaštitila svoje gradove i vojne linije snabdevanja. Premeštanje "patriota" radi odbrane luka bilo bi i preskupo i izuzetno rizično. Svesna toga, Rusija će nastaviti da gađa luke raketama i dronovima, ne ostavljajući osiguravajućim kućama razlog da smanje premije, a brodovlasnicima motiv da se vrate.

Pored toga što smanjuje prihode Kijeva i njegovu sposobnost da finansira rat, Moskva se nada da će skokom cena hrane na globalnom nivou oslabiti i međunarodnu podršku Ukrajini. Ukrajina obezbeđuje četvrtinu uvoza pšenice za Egipat i oko 18% za Indoneziju. Takođe je najveći dobavljač kukuruza za Evropsku uniju, pokriva čak 92% njenog uvoza suncokretovog ulja i ostaje ključni izvor stočne hrane i biljnih ulja.

Putin računa na to da će poskupljenje hrane - u trenutku kada američki rat sa Iranom već podiže cene nafte i svega ostalog - primorati ukrajinske trgovinske partnere, pre svega u Evropi, da pritisnu Kijev da obustavi napade unutar Rusije . Međutim, malo je verovatno da će ta strategija upaliti, navodi se u analizi "Tajma".

Podrška Evrope Ukrajini i dalje je čvrsta, a vlade koje trpe posledice poskupljenja pre će okriviti Moskvu nego Kijev. Ipak, Putin očajnički želi pobede na frontu, pa će gurati po svom čak i bez čiste i ubedljive pobede na pomolu. Isto tako, ne treba očekivati ni obnovu sporazuma postignutog pod okriljem Ujedinjenih nacija u julu 2022. godine, koji je ranije omogućio bezbednu plovidbu do i iz ukrajinskih luka.

Baš kao što je kriza u Ormuskom moreuzu primorala susedne zemlje da grozničavo traže nove puteve za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, tako bi i Ukrajina mogla da preusmeri izvoz žita preko Dunava, rumunskih luka i železnice , kao što je to činila na početku rata. Ali, kao i tada, ta alternativna rešenja su skupa i logistički znatno komplikovanija.

Zbog svega ovoga, priroda ruskog rata protiv Ukrajine nastaviće da se menja dok obe strane traže način da prekinu pat-poziciju na frontu u svoju korist. A ekonomska šteta, koja se oseća daleko izvan granica Ukrajine i Rusije, nastaviće da se gomila.