Sjedinjene Američke Države (SAD), Danska i Grenland zatvorenim vratima između sebe su se približili sporazumu koji bi trebalo da ojača američko vojno prisustvo na Arktiku, ali bez promene suvereniteta. Grenland ostaje u sastavu Kraljevine Danske, dok SAD trebalo je da dobije širi bezbednosni ovlaštenja i prostor za dodatno vojno prisustvo.

Tramp je sporazum već predstavio kao pobedu, tvrdeći da će SAD dobiti "trajnu kontrolu nad bezbednošću Grenlanda" i najavljujući širenje američkog vojnog prisustva. Ipak, detalji sporazuma još nisu u potpunosti objavljeni.

Za Dansku je najvažnije što nije prihvaćen Trampov prvobitni zahtev, a to je prodaja ili predaja Grenlanda Sjedinjenim Državama.

Kopenhagen i vlasti u Nuuku meseci su ponavljali da Grenland nije na prodaju, dok je Tramp tvrdio da je veća američka kontrola potrebna zbog strateškog položaja ostrva između Severne Amerike i Evrope i sve većeg značaja Arktika.

Prema sada poznatim informacijama, pronađen je kompromis: Danska zadržava suverenitet, a Amerika dobija mogućnost da dodatno ojača svoje vojno prisustvo.

Stručnjak za bezbednost Arktika Mark Jakobsen ocenjuje da se mogu očekivati dodatne američke baze. To ne bi bilo bez presedana – tokom Hladnog rata SAD su na Grenlandu imale znatno veću vojnu prisustvo nego danas.

Amerika već koristi svemirsku bazu Pitufik na severozapadu ostrva, važnu za rano upozoravanje na raketne napade, protivraketnu odbranu i nadzor svemira. Američko vojno prisustvo zasniva se na Sporazumu o odbrani Grenlanda iz 1951. godine, pa još nije sasvim jasno koliko će novi sporazum promeniti postojeći okvir, a koliko ga samo proširiti.

Jedan od najvažnijih delova dogovora mogao bi da bude ograničavanje prisustva američkih geopolitičkih rivala.

Neimenovani zvaničnik Stejt departmenta rekao je za AP da bi sporazum trebalo da zabrani baze država koje nisu članice NATO-a, ograniči ulaganja zemalja koje SAD smatraju protivnicima i spreči Rusiju i Kinu da uspostave vojno prisustvo na ostrvu.

Danska i Grenland te detalje još nisu javno potvrdili.

Upravo je mogućnost većeg ruskog i kineskog prisustva na Arktiku bila jedan od glavnih Trampovih argumenata za jaču američku kontrolu. Arktik ima sve veći vojni i ekonomski značaj, dok Grenland, osim strateškog položaja, poseduje i značajne rezerve mineralnih sirovina.

Sporazum se ipak značajno razlikuje od Trampovih prvobitnih zahteva.

Američki predsednik je tražio vlasništva ili kontrolu nad Grenlandom i nije hteo potpuno da odbaci ni mogućnost vojne akcije protiv teritorije NATO saveznika, što je izazvalo ozbiljne tenzije sa evropskim partnerima.

Danska i Grenland odbili su mogućnost prodaje ostrva, a evropske zemlje insistirale su da se njegov status ne može menjati bez saglasnosti stanovnika Grenlanda.

Stručnjak Danskog instituta za međunarodne studije Ulrik Pram Gad ocenio je da Tramp pokušava dogovor da predstavi kao pobedu, iako nije dobio američki suverenitet nad Grenlandom.

S druge strane, sporazum mu omogućava da tvrdi da je višemesečnim pritiskom ipak izdejstvovao novi aranžman. Jakobsen smatra da je upravo to politički važno za Trampa, da pokaže da je Dansku i Grenland naterao da pristanu na promene.

Kopenhagen je, sa druge strane, izbegao scenario u kojem bi pitanje suvereniteta nad Grenlandom ostalo otvoreni izvor sukoba sa najvažnijim saveznikom u NATO-u, a istovremeno je zadržao teritorijalni integritet Kraljevine.

Novi sporazum bi, prema navodima grenlandskih zagovornika suvereniteta, trebalo da potvrdi teritorijalni integritet Danske i pravo stanovnika Grenlanda na samoopredeljenje.

Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izrazio je nadu da će period neizvesnosti biti zamenjen obavezujućim sporazumom koji jača bezbednost Arktika, severnog Atlantika, NATO-a i Evrope.

Pozitivne reakcije stižu i sa Grenlanda. Premijer Jens-Frederik Nilsen rekao je da bi sporazum trebalo da koristi i bezbednosti i daljem razvoju ostrva, dok je ministar spoljnih poslova Mute B. Egede poručio da je konačni dogovor napokon na dohvat ruke.

Sporazum još nije stupio na snagu.

Kabinet danske premijerke Mete Frederiksen saopštio je da bi trebalo da bude potpisan tokom naredne sedmice na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, nakon čega su potrebne i parlamentarne procedure u Danskoj i na Grenlandu.

I dalje nisu poznati odgovori na neka ključna pitanja – koliko će novih američkih baza biti izgrađeno, kakva će ovlašćenja imati američka vojska, kako će biti ograničena strana ulaganja i Å¡ta tačno Tramp podrazumeva pod "trajnom kontrolom" nad bezbednošću Grenlanda.

Ipak, osnovni okvir sporazuma je jasan. Tramp nije dobio Grenland kao američku teritoriju, Danska nije morala da se odrekne ostrva, a Grenland je zadržao pravo da odlučuje o svojoj budućnosti.

Sjedinjene Države, međutim, dobijaju mogućnost da dugoročno učvrste vojno prisustvo na jednoj od najvažnijih tačaka Arktika i dodatno ograniče prostor Rusiji i Kini.

Tako novi dogovor omogućava i VaÅ¡ingtonu i Kopenhagenu da tvrde da su zaÅ¡titili svoje ključne interese – iako nijedna strana nije dobila baÅ¡ sve Å¡to je želela.